Zakon protiv zlostavljanja životinja u praksi sasvim zaobilazi svečane trpeze
Proizvodnja guščije džigerice zabranjena je u čak 16 zemalja, a veterinari upozoravaju da je “ugojena jetra ” bolesni organ koji nastaje kao proizvod namerno izazvane masne degeneracije i ciroze.
Mnogobrojne organizacije i društva za zaštitu faune ponovo upozoravaju da se u Srbiji na žalost ne poštuje Zakon o dobrobiti životinja. Taj zakon nalaže svakom građaninu da spreči i prijavi resornom ministarstvu sve oblike zlostavljanja životinja, a u žiži najnovije kampanje ovih udruženja našli su se – gurmanluci.
- Najveći problem je u tome što mnogi ljudi ne znaju za zakon koji su dužni da sprocedu, a da stvar bude još gora, i neki političari ne znaju da je on donet. Kazne koje su njime propisane samo su novčane, ali je i od takvih mala korist. Veterinarske stanice su danas gotovo uništene, tako da se moramo okrenuti edukaciji građana koji su skloni da traže opravdanje za svoj trpezni hedonizam – objašnjava predsednica udruženja “Sloboda za životinje”, Snežana Milovanović.
Ona ističe primer zabrane prisilnog hranjenja, odnosno proizvodnje guščije džigerice u 16 zemalja, pa i u susednoj Hrvatskoj, ali da kod nas važi kao pojam ukusnog specijaliteta na trpezi.
- Taj način mučenja životinja jste protivzakonit i u Srbiji, ali zakon, na žalost, niko ne poštuje – kaže Milovanović.
I Katica Spasić, veterinar i član ovog udruženja, ističe da je, sem surove procedure u proizvodnji, guščija i pačija pašteta zapravo čist otrov!
Levo: bolesna jetra kljukane guske, desno: jetra normalne veličine i boje
- Luksuzna Foie gras na francuskom znači “ugojena jetra”, što predstavlja bolesni organ koji je proizvod namerno izazvane masne degeneracije i ciroze. Dobija se mučnom procedurom koja počinje puštanjem pataka i gusaka da se slobodno kreću i jedu koliko žele dok ne narastu. Zatim se smeštaju u mračnu sobu, stavljaju u male kaveze gde ne mogu da se kreću, te se prisilno hrane kukuruzom sve dok im jetra ne dostigne veličinu do 12 puta veću od normalne. To se radi tako što im se istežu vratovi i u njih gura čelični levak kroz koji se kukuruzna kaša pumpa direktno u želudac, dva ili tri puta dnevno, svakoga dana, dve do tri nedelje – objašnjava Spasić, dodajući da je ta perad primorana da jede do smrti i praktično se uguši hranom.
Često je smrt posledica nasilnog kljukanja gusaka i pataka
- Onima koje nekako prežive torturu, uništen je sistem za varenje, imaju zapaljenje trtice i često iskrvare na smrt. Iz zaklanih gusaka vadi se bolesna jetra i servira kao gurmanska poslastica.
Spasić zaključuje da, na žalost, još uvek zakonom nije sprečeno da se ona prodaje ili služi u restoranima u pojedinim delovima Evrope, a tu spada i naša zemlja, gde ovaj način tovljenja živine služi uvećanju profita uzgajivača i ugostitelja. Onda dodaje da će udruženje pokušati da natera institucije da poštuju zakone.
Kulinarstvo uživo
Specijalitet “Sveži magarac” prilično je popularan na Dalekm istoku. Recept za pripremu je vrlo jednostavan. Životinji položenoj na pod zavežu se noge, a mesari režu komade mesa sa živog magarca i direktno ih serviraju. Postoji i varijanta gde mesar oguli magarčevu kožu i meso poliva vrelom vodom sve dok se ono ne skuva.
Pripremanje ptice vinogradarske strnadice je komplikovanije. Ptica se uhvati u divljini, oslepi kleštima, zatvori u mali kavez kako ne bi mogla da se pomera i nakon toga se podvrgne specijalnoj ishrani. Kada naraste dva do četiri puta više od svoje normalne veličine, koja iznosi 15 cm, utapa se u čaši francuskog konjaka. Nakon čerupanja i prženja od nekoliko minuta, ptica se gricka od područja vrata. najveći užitak, kažu sladokusci, dolazi po osećaju dodatne arome alkohola u kome je ptica utopljena.
Godinu dana od usvajanja zakona
Organizacija Orka je povodom navršavanja godinu dana od stupanja na snagu Zakona o dobrobiti životinja saopštila da država mora preduzeti energične korake u pravcu jačanja institucija i mehanizama da bi se taj zakon adekvatno sprovodio.
- Opštine i gradovi su dužni da usklade rad prihvatilišta za napuštene životinje sa odradbama ovog zakona u roku od tri godine, a Ministarstvo poljoprivrede treba da u saradnji sa drugim nadležnim ministarstvima izradi podzakonske akte na osnovu ovlašćenja iz zakona. On menja načine držanja domaćih životinja, kao što je uklješteno držanje svinja ili kavezno gajenje koka nosilja. Obavezuje građane da spreče i prijave zlostavljanje životinja i zabranjuje borbe životinja, cirkuske predstave sa divljim životinjama, kljukanje gusaka i slično – kaže se u saopštenju.
M. Karić
“Pravda”, 12-13. jun 2010.