Poljubac lava

Kroz rešetke svog kaveza afrički lav Jupiter pruža šape i grli Anu Tores (47) oko vrata, spuštajući joj poljubac na usne. To je poljubac u znak zahvalnosti: otkako je pre šest godina Jupiter izbavljen iz cirkusa u kom su ga maltretirali i zlostavljali, Ana Tores ga je hranila i negovala dok se nije oporavio u skloništu za zlostavljane životinje u Vilja Loreni.

Psi pomažu deci da svedoče na suđenju

Istrenirani umiljati i nežni psi pružaju utehu žrtvama u najtežim trenucima. Za vreme svedočenja pas kraj deteta-žrtve deluje terapeutski. U SAD-u ovakva praksa postoji 7 god.

Šimpanze reaguju na smrt kao ljudi

Retki video snimci snimljeni u jednom rezervatu u Škotskoj svedoče da šimpanze na smrt bližnjih reaguju kao ljudi.

Istraživači su uspeli da snime tri jedinke kako neguju i teše četvrtu pre nego što je uginula, rekao je Džejms Anderson sa katedre za psihologiju škotskog Univerziteta Sterling.

Kuću ne napušta samo pas Beli

Odavno je poznato da je pas čoveku najvernija životinja, ali retki su primeri da ih odanost gazdi ne napušta ni posle njegove smrti. Takav jedan primer zabeležili smo u zaseoku Prostruga podrajačkog sela Gornji Branetići kod Gornjeg Milanovca. Pas Beli već godinu dana od smrti Borislava Radenkovića ne odvaja se ok kuće u kojoj više niko ne živi.

Velike prevare u dokumentarcima

Otkrivena tajna čudesnih filmova koji su rađeni za kanale „Disney“, „Animal Planet“ i PBS.

Dokumentarni filmovi o životinjama već decenijama spadaju u najgledanije emisije širom sveta – na osnovu snimaka od kojih zastaje dah (lavica koja se bori da zaštiti svoje mladunce, napadi ajkula, mukotrpna borba za opstanak u najsurovijim uslovima Severnog pola…), uglavnom zaključujemo da su životinje pametnije, požrtvovanije ili odanije od ljudi. Najveća draž ovih filmova je realnost života u divljini, međutim, ovu iluziju nam je srušio Kris Palmer, američki producent dokumentaraca o životinjama, koji tvrdi da ovi filmovi nisu autentični, da se najvažnije scene snimaju sa pripitomljenim životinjama koje se ponašaju u skladu sa scenarijem, pa čak i da se kadrovi iz „nedirnute prirode“ realizuju u studiju!

Inteligencija i svest životinja

UNUTAR ŽIVOTINJSKOG UMA

Slonovi oplakuju mrtve

Nasuprot vladajućim predstavama, poslednja istraživanja su pokazala da životinje imaju svest i samosvest, mogu da misle, mogu da pate i budu srećne, baš kao i ljudi.

Predstava o životinjama je otprilike sledeća: one ne pate onoliko koliko pate ljudi, one ne misle, ne brinu se, nemaju predstavu o budućnosti i svojoj smrtnosti, mogu da uspostave vezu sa nekim, ali ne mogu da vole, možda čak nisu ni svesne sebe. Nauka, međutim, dokazuje da te predstave nisu najtačnije.

Dokazano: Životinje su svesna bića

Danas malo koga može da začudi informacija da čovekoliki majmuni poput šimpanzi imaju svest. Poznato je da se šimpanze gledaju u ogledalima, da planiraju te da čak svoje potomstvo uče kako da izrađuju oruđe, a slična svojstva zabeležena su i kod delfina, slonova i brojnih drugih životinja.

Kune – krvoločne i proždrljive zveri ili korisne životinje?

Kune, sisari mesojedi, rasprostranjeni širom severne hemisfere i cenjene zbog svg gustog krzna. Kune su duge i graciozne životinje, kratkih nogu i prstiju naoružanih oštrim kandžama. Kune žive u šupljinama u drveću, kada nisu u potrazi za glodarima, pticama i ptičjim jajima kojima se ona hrani. Veličine je domaće mačke. Telo može da joj naraste do 53cm dužine, a njen čupavi rep može biti i 25cm dužine. Mužjaci su nešto veći od ženki. Prosečna kuna teži oko 1.5kg. Krzno im je uglavnom svetlo do tamno braon, a u zimskim mesecima je duže i mekanije. Ispod vrata krzno im je krem do žute boje i podseća na portiklu…

Da li se majmuni smeju?

Čovek se od svih drugih živih bića najviše razlikuje po sposobnosti da se smeje, pisao je još daleke 1712. engleski esejista Džozef Adison. Moderna nauka, međutim, ima pomalo drugačije mišljenje.

Mi smo prilično uvereni da se ni jedna druga životinja ne smeje ni približno onako kako to čini čovek. A to treba da zahvalimo jedinstvenom statusu primata koji je naučio da se kreće na dve noge.

Novo otkriće: Psi oponašaju svoje vlasnike

Ako se uzme u obzir da je imitacija najiskreniji oblik laskanja, psi nam često laskaju. Istraživači su upravo dokazali da psi po automatizmu oponašaju svoje vlasnike, iako im to ponekad i nije u najboljem interesu.

Studija objavljena u poslednjem izdanju časopisa „Proceedings of the Royal Socitety B“ dokazuje da psi kopiraju bar neke od naših pokreta i ponašanja na način da to izgleda spontano i smišljeno. Drugim rečima, ne mogu sebi pomoći kada je u pitanju imitiranje ljudi.