Ekologija

Izveštaj grupe organizacija za zaštitu okoline

Autor: Srna, D. S.

Planeta se kreće ka „ekološkoj kreditnoj krizi“, pošto potražnja za prirodnim resursima premašuje njihove zalihe gotovo za trećinu, saopštile su juče organizacije za zaštitu okoline.

Izveštaj pod nazivom Planeta života sastavili su Svetski fond za zaštitu divljine (VVF), Zoološko društvo Londona i mreža Globalni otisak, prenosi Bi-Bi-Si. U izveštaju Planete života procenjuje se da ljudi godišnje potroše za 30 odsto više izvora na Zemlji nego što oni mogu da se obnove, što dovodi do uništavanja šuma, zagađenja vode i vazduha, kao i do smanjenja broja ribljih i ostalih vrsta.
 
Problem se, takođe, produbljuje pošto broj stanovnika i potrošnja brže raste nego što tehnologija pronalazi nove načine za širenje onoga što se može proizvesti od prirodnog sveta. Iz ovog razloga, u izveštaju se navode prognoze da će, ukoliko se ništa ne promeni, do 2030. čovečanstvu biti potrebne dve planete za održanje ovakvog načina života. „Nedavni globalni ekonomski sunovrat dobar je podsetnik na to koje su posledice kada neko živi van svojih mogućnosti“, izjavio je Džejms Lip, generalni direktor VVF. „Ali mogućnost za pojavu finansijske recesije blede u poređenju sa pretećim ekološkim kreditnim krahom“.

U dokumentu se, takođe, navodi da više od tri četvrtine svetskog stanovništva živi u zemljama u kojima potrošnja prirodnih resursa premašuje tempo njihovog obnavljanja. To ove zemlje čini „ekološkim dužnicima“, pošto one iskorišćavaju poljoprivredno zemljište, šume i mora drugih država da bi zadovoljile svoje potrebe.

U izveštaju se zaključuje da bezobzirna potrošnja „prirodnog kapitala“ ugrožava budući svetski prosperitet, sa jasnim ekonomskim posledicama, uključujući poskupljenje hrane, vode i energije. Zemlje koje vrše najveći uticaj na planetu jesu SAD i Kina, koje zajedno imaju udeo od oko 40 odsto u korišćenju prirodnih resursa.

Danas

--------------------

Propadanje prirode opasnije od pada na burzama
 
Piše: Nenad Jarić-Dauenhauer

Globalna ekonomija izgubi više novaca zbog propadanja šuma nego što je izgubila u sadašnjoj velikoj bankarskoj krizi, pokazalo je novo europsko izviješće.

Naime, prema njemu godišnji gubici uzrokovani nestajanjem šuma procjenjuju se na dvije do pet tisuća milijardi dolara.

Znanstvenici su do ove brojke došli zbrajanjem vrijednosti različitih korisnih funkcija koje šume obavljaju.

Studija, koju je naručila Njemačka tijekom svojeg predsjedanja Europskom Unijom, a financirala Europska komisija, predstavljena je na Svjetskom kongresu o očuvanju prirode koji se od 5. do 14. listopada održava u Barceloni.

Neki stručnjaci nadaju se da bi ove brojke mogle konačno uvjeriti političare da se isplati posvetiti više pozornosti financiranju zaštite prirode.

Voditelj istraživanja Pavan Sukhdev upozorio je da gubici uzrokovani propadanjem prirode nisu samo veći od bankarskih već i postojani. „Događaju se iz godine u godinu“, rekao je Sukhdev.

„Dakle, dok je Wall Street prema različitim izračunima u financijskom sektoru izgubio od tisuću do tisuću i petsto milijardi dolara, mi svake godine gubimo prirodni kapital u vrijednosti od dvije do pet tisuća milijardi dolara“.

Prva faza istraživanja, dovršena u svibnju, pokazala je kako propadanje šuma može koštati oko 7% globalnog BDP-a. U drugoj fazi proširit će se na ostale prirodne sustave.
Ključ razumijevanja studije je da s propadanjem šuma priroda prestaje pružati usluge koje inače besplatno nudi. Gospodarstvo je stoga prisiljeno osigurati umjetnu zamjenu npr. gradnjom rezervoara za vodu ili uzgojem hrane ili bilja koji su ranije bili dostupni u prirodi.
Da stvar bude gora, najveći teret ovog propadanja ponovno će pasti na pleća najsiromašnijih budući da oni izravno ovise o šumama, osobito u tropskim područjima.

Najveći trošak za zapadne zemlje bit će gubitak prirodnih odvoda ugljičnog dioksida.
Znanstvenici su već ranije upozoravali na vrijednost prirodnih resursa koji se gube uništavanjem šuma i zagađenjem, međutim, Sukhdev i njegov tim nadaju se da će ovako, financijski konkretno predstavljen problem privući veću pozornost najodgovornijih – političkih elita.

Na istom kongresu u ponedjeljak je objavljena crvena lista životinja kojima prijeti izumiranje. Prema njoj svaki četvrti sisavac nalazi se pred istrijebljenjem."

Jutarnji list

-------------------------------------

Raste nivo gasa sa efektom staklene bašte

Nivo opasnog gasa sa efektom staklene bašte, azot trifluorida,
veći je četiri puta nego što se ranije mislilo, pokazala
su nova merenja koja su obavili američki naučnici.
Najnovija analitička tehnika je pokazala da u atmosferi
ima oko 5.400 metričkih tona azot trifluorida i da se
količina tog gasa koji doprinosi globalnom zagrevanju
povećava za oko 11% godišnje, preneo je Rojters. Ranije
je bilo nemoguće tačno izmeriti količinu azot trifluorida
u atmosferi, ali je taj gas 17.000 puta delotvorniji u zagrevanju atmosfere od jednake količine ugljen dioksida, iako još ne doprinosi u većoj meri globalnom zagrevanju. (Tanjug-Ekos)

Agronews

Srodni članci (po ključnim rečima)

Com Content 473 48
Kako velike međunarodne korporacije uništavaju planetu Zemlju... Velike međunarodne korporacije masovno i nepovratno uništavaju život na Zemlji i pri tome čak, u dogovoru sa korumpiranim političarima, direktno uklanjaju i zakonski sankcionišu pojedince i organizacije koje se mirnim načinima trude da zaštite život na planeti od potpunog uništenja... Važniji im je sopstveni profit od svega ostalog. Velike međunarodne korporacije masovno i nepovratno uništavaju život na Zemlji i pri tome čak, u dogovoru sa korumpiranim političarima, direktno uklanjaju i...
Com Content 1694 48
Ženka orangutana uginula kad su joj spržili prašumu... Dokumentarni film Patrika Ruksela, delimično snimljen u nacionalnim parkovima Indonezije, prikazuje tužnu sudbinu Grin, ženke orangutana, koja je uginula u azilu za životinje nakon što je šuma u kojoj je živela najpre posečena, a zatim i spaljena do temelja.U filmu se, između ostalog, može videti kako majmunica grčevito steže jastuk i beživotno sedi na dušeku, da bi kasnije njeno telo u kesi bilo izneto iz prostorije u kojoj je provela poslednjih nekoliko dana života.   M.A. | 23. 03. 2...
Com Content 1732 48
Da li ste sigurni da ne nosite na vašoj odeći krzno mačaka i pasa?... Udruženje Sloboda za životinje upozorava i informiše javnost: Kineska industrija krzna, u kojoj se osim zečeva, lisica, rakuna i drugih 'tipičnih' krznaša godišnje ubije i preko 2 miliona pasa i mačaka, ubraja se među najokrutnije i vodeće u proizvodnji krzna u svetu, sa 85% svetske proizvodnje. Istraga o proizvodnji i prodaji mačjeg i psećeg krzna pokazala je da su u nedostatku bilo kakve zakonske regulative i kontrole, psi i mačke izloženi užasnim mučenjima i najokrutnijim metodama ubijanja. ...
Com Content 503 48
Pas spasao četiri mačeta... U požaru u porodičnoj kući u australijskom gradu Melburnu, pas Leo rizikovao je svoj život kako bi spasao četiri mačeta. Kada je vatra već zahvatila čitavu porodičnu kuću i kad su svi uspeli da izađu iz nje, samo je Leo ostao unutra. Vatrogasci, koji su uspeli da obuzdaju vatru i uđu u kuću, bili su iznenađeni kada su pronašli psa kako u spavaćoj sobi štiti četiri mačeta. Leo je umalo nastradao zbog svoje hrabrosti.  U požaru u porodičnoj kući u australijskom gradu Melburnu, pas Leo...
Com Content 1492 48
Mongolija: Životinje umiru od zime ... Ulan Bator -- Nezapamćena zima pogodila je Mongoliju. Temperature su se spustile i do 40 stepeni ispod nule. Ledeni talas praćen mećavama, pogodio je 19 mongolskih provincija. Od početka zime uginulo je blizu dva miliona grla stoke. Humanitarne organizacije strahuju da će stanovnici Mongolije uskoro potpuno ostati bez hrane. Surovoj mongolskoj zimi kraj se ne nazire. Do početka proleća mogla bi uginuti još 4 miliona grla stoke, procenjuju iz organizacije za hranu Ujedinjenih nacija. 8...

Najčitaniji tekstovi

Novi tekstovi

Svi tekstovi u rubrici

Sponzor BeGeVege festivala

Magazin Eva i ja

Foto Galerije

Časopis Udruženja

szz casopis6 7 thumb

szz casopis4 5 thumb

szz casopis2 3 thumb

szz casopis01 thumb

SZZ @ Facebook

PRIJATELJI SAJTA

Srodni članci (po ključnim rečima)

Kako velike međunarodne korporacije uništavaju planetu Zemlju

Detaljnije »