Ekologija

Izveštaj grupe organizacija za zaštitu okoline

Autor: Srna, D. S.

Planeta se kreće ka „ekološkoj kreditnoj krizi“, pošto potražnja za prirodnim resursima premašuje njihove zalihe gotovo za trećinu, saopštile su juče organizacije za zaštitu okoline.

Izveštaj pod nazivom Planeta života sastavili su Svetski fond za zaštitu divljine (VVF), Zoološko društvo Londona i mreža Globalni otisak, prenosi Bi-Bi-Si. U izveštaju Planete života procenjuje se da ljudi godišnje potroše za 30 odsto više izvora na Zemlji nego što oni mogu da se obnove, što dovodi do uništavanja šuma, zagađenja vode i vazduha, kao i do smanjenja broja ribljih i ostalih vrsta.
 
Problem se, takođe, produbljuje pošto broj stanovnika i potrošnja brže raste nego što tehnologija pronalazi nove načine za širenje onoga što se može proizvesti od prirodnog sveta. Iz ovog razloga, u izveštaju se navode prognoze da će, ukoliko se ništa ne promeni, do 2030. čovečanstvu biti potrebne dve planete za održanje ovakvog načina života. „Nedavni globalni ekonomski sunovrat dobar je podsetnik na to koje su posledice kada neko živi van svojih mogućnosti“, izjavio je Džejms Lip, generalni direktor VVF. „Ali mogućnost za pojavu finansijske recesije blede u poređenju sa pretećim ekološkim kreditnim krahom“.

U dokumentu se, takođe, navodi da više od tri četvrtine svetskog stanovništva živi u zemljama u kojima potrošnja prirodnih resursa premašuje tempo njihovog obnavljanja. To ove zemlje čini „ekološkim dužnicima“, pošto one iskorišćavaju poljoprivredno zemljište, šume i mora drugih država da bi zadovoljile svoje potrebe.

U izveštaju se zaključuje da bezobzirna potrošnja „prirodnog kapitala“ ugrožava budući svetski prosperitet, sa jasnim ekonomskim posledicama, uključujući poskupljenje hrane, vode i energije. Zemlje koje vrše najveći uticaj na planetu jesu SAD i Kina, koje zajedno imaju udeo od oko 40 odsto u korišćenju prirodnih resursa.

Danas

--------------------

Propadanje prirode opasnije od pada na burzama
 
Piše: Nenad Jarić-Dauenhauer

Globalna ekonomija izgubi više novaca zbog propadanja šuma nego što je izgubila u sadašnjoj velikoj bankarskoj krizi, pokazalo je novo europsko izviješće.

Naime, prema njemu godišnji gubici uzrokovani nestajanjem šuma procjenjuju se na dvije do pet tisuća milijardi dolara.

Znanstvenici su do ove brojke došli zbrajanjem vrijednosti različitih korisnih funkcija koje šume obavljaju.

Studija, koju je naručila Njemačka tijekom svojeg predsjedanja Europskom Unijom, a financirala Europska komisija, predstavljena je na Svjetskom kongresu o očuvanju prirode koji se od 5. do 14. listopada održava u Barceloni.

Neki stručnjaci nadaju se da bi ove brojke mogle konačno uvjeriti političare da se isplati posvetiti više pozornosti financiranju zaštite prirode.

Voditelj istraživanja Pavan Sukhdev upozorio je da gubici uzrokovani propadanjem prirode nisu samo veći od bankarskih već i postojani. „Događaju se iz godine u godinu“, rekao je Sukhdev.

„Dakle, dok je Wall Street prema različitim izračunima u financijskom sektoru izgubio od tisuću do tisuću i petsto milijardi dolara, mi svake godine gubimo prirodni kapital u vrijednosti od dvije do pet tisuća milijardi dolara“.

Prva faza istraživanja, dovršena u svibnju, pokazala je kako propadanje šuma može koštati oko 7% globalnog BDP-a. U drugoj fazi proširit će se na ostale prirodne sustave.
Ključ razumijevanja studije je da s propadanjem šuma priroda prestaje pružati usluge koje inače besplatno nudi. Gospodarstvo je stoga prisiljeno osigurati umjetnu zamjenu npr. gradnjom rezervoara za vodu ili uzgojem hrane ili bilja koji su ranije bili dostupni u prirodi.
Da stvar bude gora, najveći teret ovog propadanja ponovno će pasti na pleća najsiromašnijih budući da oni izravno ovise o šumama, osobito u tropskim područjima.

Najveći trošak za zapadne zemlje bit će gubitak prirodnih odvoda ugljičnog dioksida.
Znanstvenici su već ranije upozoravali na vrijednost prirodnih resursa koji se gube uništavanjem šuma i zagađenjem, međutim, Sukhdev i njegov tim nadaju se da će ovako, financijski konkretno predstavljen problem privući veću pozornost najodgovornijih – političkih elita.

Na istom kongresu u ponedjeljak je objavljena crvena lista životinja kojima prijeti izumiranje. Prema njoj svaki četvrti sisavac nalazi se pred istrijebljenjem."

Jutarnji list

-------------------------------------

Raste nivo gasa sa efektom staklene bašte

Nivo opasnog gasa sa efektom staklene bašte, azot trifluorida,
veći je četiri puta nego što se ranije mislilo, pokazala
su nova merenja koja su obavili američki naučnici.
Najnovija analitička tehnika je pokazala da u atmosferi
ima oko 5.400 metričkih tona azot trifluorida i da se
količina tog gasa koji doprinosi globalnom zagrevanju
povećava za oko 11% godišnje, preneo je Rojters. Ranije
je bilo nemoguće tačno izmeriti količinu azot trifluorida
u atmosferi, ali je taj gas 17.000 puta delotvorniji u zagrevanju atmosfere od jednake količine ugljen dioksida, iako još ne doprinosi u većoj meri globalnom zagrevanju. (Tanjug-Ekos)

Agronews

Srodni članci (po ključnim rečima)

Com Content 154 48
Veliki duhovi svog vremena o jedenju mesa (2. deo)... Leonardo Da Vinči (1452-1519), italijanski slikar, univerzalni genije: " Zaista je čovek kralj svih životinja, jer njegova okrutnost prevazilazi njihovu. Mi živimo od smrti drugih. Mi smo hodajući grobovi! "Nelly Moia, profesorka engleskog iz Luksemburga, zaštitnica životinja i autor knjiga " Danas, pošto je zaštita životinja 'in', danas oni, po starom oprobanom maniru, ...
Com Content 200 48
Lovci- ljubitelji prirode?... Gledajući emisije o prirodi i lovcima kojih na našim televizijama ima sve više, neobavešteni gledalac bi mogao pasti u zamku koju mu postavljaju lovci. U svim emisijama se glorifikuje lov i ubijanje životinja kao nešto divno, kao nešto iskonsko i prirodno.Gledajući emisije o prirodi i lovcima kojih na našim televizijama ima sve više, neobavešteni gledalac bi mogao pasti u zamku koju mu postavljaju lovci. U svim emisijama se glorifikuje lov i ubijanje životinja kao nešto divno, kao nešto iskonsko...
Com Content 1754 48
Intervju sa dr. Melanie Joy... Intervju: dr. Melanie Joy, autorka knjige Zašto volimo pse, jedemo svinje i nosimo krave: Uvod u karnizam. Karnizam je nevidljiva, ali i nasilna ideologija koja kao takva mora da koristi određene društvene odbrambene mehanizme kako bi navela humane ljude da učestvuju u nehumanim praksama. Oko ishrane mesom razvijena je tako vrlo opširna mitologija, a svi mitovi mogu da se svrstaju pod 3-N opravdanja – 'normalno', 'naturalno' i 'neophodno'. Iako je 'bezmesni ponedeljak' ili 'zeleni ponedeljak'...
Com Content 1566 48
Delfin nemilosrdno ubijen iz sačmarice... Odrasli mužjak delfina koji je početkom aprila pronađen mrtav privezan o hrid na južnoj strani ostrva Kaprije, kod Šibenika u uvali Nozdra, ubijen je i to iz sačmarice - utvrđeno je na veštačenju na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu.   Hrvatska   Delfin je pogođen olovnom sačmom u levu stranu prednje polovine tela što je izazvalo unutrašnje krvarenje i smrt životinje. Procenjeno je da je delfin bio star oko 10-11 godina, a telo je bilo staro oko mesec dana. Pre nego što ga je ...
Com Content 469 48
Uklonjeno i udomljeno 5.000 lutalica sa ulica... Posle otvaranja prihvatilišta za pse i mačke u Zrenjaninu Autor: Lj. Stupar | 22.08.2008. - 10:37 ZRENJANIN - Od početka rada privremenog prihvatilišta za pse i mačke 2005. godine, sa zrenjaninskih ulica je uklonjeno više od 5.000 lutalica. Uspehom se smatra i podatak da je 1.000 njih udomljeno. Trenutno se u tom prihvatilištu nalazi 150 pasa spremnih za udomljavanje. O životinjama u prihvatilištu brinu JKP „Čistoća“ i Društvo za zaštitu životinja „Anđeo“ iz Zrenjanina. Posl...

Najčitaniji tekstovi

Novi tekstovi

Svi tekstovi u rubrici

Foto Galerije

Časopis Udruženja

szz casopis6 7 thumb

szz casopis4 5 thumb

szz casopis2 3 thumb

szz casopis01 thumb

SZZ @ Facebook

PRIJATELJI SAJTA

Srodni članci (po ključnim rečima)

Veliki duhovi svog vremena o jedenju mesa (2. deo)

Detaljnije »