Ekologija

Izveštaj grupe organizacija za zaštitu okoline

Autor: Srna, D. S.

Planeta se kreće ka „ekološkoj kreditnoj krizi“, pošto potražnja za prirodnim resursima premašuje njihove zalihe gotovo za trećinu, saopštile su juče organizacije za zaštitu okoline.

Izveštaj pod nazivom Planeta života sastavili su Svetski fond za zaštitu divljine (VVF), Zoološko društvo Londona i mreža Globalni otisak, prenosi Bi-Bi-Si. U izveštaju Planete života procenjuje se da ljudi godišnje potroše za 30 odsto više izvora na Zemlji nego što oni mogu da se obnove, što dovodi do uništavanja šuma, zagađenja vode i vazduha, kao i do smanjenja broja ribljih i ostalih vrsta.
 
Problem se, takođe, produbljuje pošto broj stanovnika i potrošnja brže raste nego što tehnologija pronalazi nove načine za širenje onoga što se može proizvesti od prirodnog sveta. Iz ovog razloga, u izveštaju se navode prognoze da će, ukoliko se ništa ne promeni, do 2030. čovečanstvu biti potrebne dve planete za održanje ovakvog načina života. „Nedavni globalni ekonomski sunovrat dobar je podsetnik na to koje su posledice kada neko živi van svojih mogućnosti“, izjavio je Džejms Lip, generalni direktor VVF. „Ali mogućnost za pojavu finansijske recesije blede u poređenju sa pretećim ekološkim kreditnim krahom“.

U dokumentu se, takođe, navodi da više od tri četvrtine svetskog stanovništva živi u zemljama u kojima potrošnja prirodnih resursa premašuje tempo njihovog obnavljanja. To ove zemlje čini „ekološkim dužnicima“, pošto one iskorišćavaju poljoprivredno zemljište, šume i mora drugih država da bi zadovoljile svoje potrebe.

U izveštaju se zaključuje da bezobzirna potrošnja „prirodnog kapitala“ ugrožava budući svetski prosperitet, sa jasnim ekonomskim posledicama, uključujući poskupljenje hrane, vode i energije. Zemlje koje vrše najveći uticaj na planetu jesu SAD i Kina, koje zajedno imaju udeo od oko 40 odsto u korišćenju prirodnih resursa.

Danas

--------------------

Propadanje prirode opasnije od pada na burzama
 
Piše: Nenad Jarić-Dauenhauer

Globalna ekonomija izgubi više novaca zbog propadanja šuma nego što je izgubila u sadašnjoj velikoj bankarskoj krizi, pokazalo je novo europsko izviješće.

Naime, prema njemu godišnji gubici uzrokovani nestajanjem šuma procjenjuju se na dvije do pet tisuća milijardi dolara.

Znanstvenici su do ove brojke došli zbrajanjem vrijednosti različitih korisnih funkcija koje šume obavljaju.

Studija, koju je naručila Njemačka tijekom svojeg predsjedanja Europskom Unijom, a financirala Europska komisija, predstavljena je na Svjetskom kongresu o očuvanju prirode koji se od 5. do 14. listopada održava u Barceloni.

Neki stručnjaci nadaju se da bi ove brojke mogle konačno uvjeriti političare da se isplati posvetiti više pozornosti financiranju zaštite prirode.

Voditelj istraživanja Pavan Sukhdev upozorio je da gubici uzrokovani propadanjem prirode nisu samo veći od bankarskih već i postojani. „Događaju se iz godine u godinu“, rekao je Sukhdev.

„Dakle, dok je Wall Street prema različitim izračunima u financijskom sektoru izgubio od tisuću do tisuću i petsto milijardi dolara, mi svake godine gubimo prirodni kapital u vrijednosti od dvije do pet tisuća milijardi dolara“.

Prva faza istraživanja, dovršena u svibnju, pokazala je kako propadanje šuma može koštati oko 7% globalnog BDP-a. U drugoj fazi proširit će se na ostale prirodne sustave.
Ključ razumijevanja studije je da s propadanjem šuma priroda prestaje pružati usluge koje inače besplatno nudi. Gospodarstvo je stoga prisiljeno osigurati umjetnu zamjenu npr. gradnjom rezervoara za vodu ili uzgojem hrane ili bilja koji su ranije bili dostupni u prirodi.
Da stvar bude gora, najveći teret ovog propadanja ponovno će pasti na pleća najsiromašnijih budući da oni izravno ovise o šumama, osobito u tropskim područjima.

Najveći trošak za zapadne zemlje bit će gubitak prirodnih odvoda ugljičnog dioksida.
Znanstvenici su već ranije upozoravali na vrijednost prirodnih resursa koji se gube uništavanjem šuma i zagađenjem, međutim, Sukhdev i njegov tim nadaju se da će ovako, financijski konkretno predstavljen problem privući veću pozornost najodgovornijih – političkih elita.

Na istom kongresu u ponedjeljak je objavljena crvena lista životinja kojima prijeti izumiranje. Prema njoj svaki četvrti sisavac nalazi se pred istrijebljenjem."

Jutarnji list

-------------------------------------

Raste nivo gasa sa efektom staklene bašte

Nivo opasnog gasa sa efektom staklene bašte, azot trifluorida,
veći je četiri puta nego što se ranije mislilo, pokazala
su nova merenja koja su obavili američki naučnici.
Najnovija analitička tehnika je pokazala da u atmosferi
ima oko 5.400 metričkih tona azot trifluorida i da se
količina tog gasa koji doprinosi globalnom zagrevanju
povećava za oko 11% godišnje, preneo je Rojters. Ranije
je bilo nemoguće tačno izmeriti količinu azot trifluorida
u atmosferi, ali je taj gas 17.000 puta delotvorniji u zagrevanju atmosfere od jednake količine ugljen dioksida, iako još ne doprinosi u većoj meri globalnom zagrevanju. (Tanjug-Ekos)

Agronews

Srodni članci (po ključnim rečima)

Com Content 1668 48
Naknada za ujed psa lutalice do 25.000 dinara... Beograđani koji prijave nadležnima da ih je ujeo pas lutalica mogu da traže od Grada novčanu naknadu od 5.000 do 25.000 dinara, ukoliko imaju lekarsku potvrdu i pozitivno mišljenje stručne komisije, rečeno je u gradskoj Komisiji za naplatu štete od ujeda pasa lutalica.Broj napada pasa lutalica manji je nego prethodne godine, navode u gradskoj Komisiji, dok iz organizacija za zaštitu životinja ukazuju da imaju saznanja i o pokušajima zloupotrebe naplate ujeda pasa lutalica.   Ponedeljak, 5....
Com Content 512 48
Vojvodina je najmanje pošumljena regija u Evropi... I pored odličnih uslova za razvoj mnogih šumskih vrsta drveća, Vojvodina je najmanje pošumljena, a time i najugroženija regija u Evropi. Standardi pošumljenosti EU su oko 41% a prema podacima iz Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo opštine Bačka Topola, Kula, Mali Iđoš, Bački Petrovac, Vrbas, Srbobran, Temerin, Inđija, Stara Pazova, Kikinda, Žitište i Plandište imaju stepen pošumljenosti ispod jedan odsto! Sa vojvođanskog tla godišnje nestaje sloj od 2,5 centimet...
Com Content 1734 48
Kontrola brojnosti predatora... Citiramo tekst objavljen u Kuriru, a koji predstavlja lovačku propagandu i širi neistine i dezinformacije: Neke nevladine organizacije koje „štite životinje“ zdušno se zalažu za očuvanje pojedinih predatora, a najčešce zbog novca iz raznoraznih fondova „prijatelja“ sa Zapada. Hteli to ili ne, moramo priznati - a i statistički pokazatelji i iskustva starijih lovaca pokazuju to - da je, dok nije bilo tzv. zaštitara, u prirodi bilo mnogo više divljači. Neophodno je da se zapitamo zašto je to tako...
Com Content 563 48
Beloglavi sup se vratio sa pasošem... Beloglavi sup, od milošte prozvan Lala, u novembru prošle godine pobegao je iz rezervata Uvac u Crnu Goru, a prekjuče je kao prvi orao sa pasošem vraćen u Srbiju. Njegov povratak trajao je dva meseca, a veliku podršku vraćanju ove lutalice dali su Zavod za zaštitu prirode Crne Gore, Ministarstvo za zaštitu i turizam kao i Predrag Guberinić kod koga je sup boravio. Orao lešinar Lala vraćen iz Crne Gore u Srbiju  Dokumentacija Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković”. Belogl...
Com Content 1679 48
Nova Odluka o držanju domaćih životinja i kućnih ljubimaca... Usvajanjem ovih akata Beograd je i zvanično dobio mehanizme kojima će rešavati pitanje nevlasničkih pasa primenjujući humane metode, ali i zakonske principe koje primenjuje Evropa.Odluka o držanju domaćih životinja i kućnih ljubimaca na teritoriji Grada Beograda ima za cilj usklađivanje sa zakonima u ovoj oblasti koji uvode značajne promene, prvenstveno u pogledu uslova i načina držanja životinja, držanja kućnih ljubimaca, zaštite njihove dobrobiti, prava i obaveza vlasnika i držalaca životinja,...

Najčitaniji tekstovi

Novi tekstovi

Svi tekstovi u rubrici

Sponzor BeGeVege festivala

Magazin Eva i ja

Foto Galerije

Časopis Udruženja

szz casopis6 7 thumb

szz casopis4 5 thumb

szz casopis2 3 thumb

szz casopis01 thumb

SZZ @ Facebook

PRIJATELJI SAJTA

Srodni članci (po ključnim rečima)

Naknada za ujed psa lutalice do 25.000 dinara

Detaljnije »