Na stranicama rubrike EKOLOGIJA nalaze se tekstovi iz medija i neki naši tekstovi, koji otkrivaju istinu o sve prisutnijem problemu globalnog zagrevanja Zemlje i promeni njenog magnetnog polja, kao i ostala dešavanja iz oblasti ekologije, i pokazuju nam i pravu pozadinu ljudske "brige" za ishranu domaćih životinja i kućnih ljubimaca kroz preradu životinjskih otpadaka iz klanica u kafilerijama u industriji reciklaže.
Studija britanskih naučnika o klimatskim promenama
Globalno zagrevanje biće dramatično ubrzano posle 2009. godine ukoliko se ništa ne preduzme na hitnom smanjenju emisije štetnih gasova. Ako se prosečan rast temperature nastavi sadašnjim tempom, milijarde ljudi na planeti će se suočiti sa nedostatkom hrane i vode.
U Srbiji je iščezlo devet životinjskih vrsta, a beloglavi sup je poslednja vrsta orla, čistača prirode, koja se održala kod nas a na celom Balkanu jedino se u Srbiji broj tih ptica povećava.
Prema izvorima iz američke pomorske industrije, više kapetana tankera koji prevoze naftu i gas, izvestilo je poslednjih dana da na brodovima imaju povećan broj uključivanja alarma koji se automatski aktiviraju kada dođe do curenja ugljenovodoničnog gasa, naročito metana. Ovo alarmiranje, međutim, ne potiče od curenja transportovanog gasa i nafte, već od prisustva u atmosferi metana koji izvire duboko iz tla u okeanskom ležištu Atlantika.
Ova vest potiče od početka ove godine, ali sve više dobija na važnosti zato što se opisani proces sve više ubrzava - do nivoa kada više neće moći da se kontroliše. Većina stručnjaka se slaže da imamo samo još desetak godina da na značajniji način promenimo naš svakodnevni život u cilju redukovanja gasova koji izazivaju globalno zagrevanje. Posle toga kreće ubrzani niz sve drastičnijih promena ka konačnom fatalnom ishodu po celokupan život na planeti...
|Izvor: FoNet | Kanbera -- Australijska vojska planira da preseli više hiljada kengura kako bi očuvala druge životinjske vrste, piše Kambera tajms. Vojska je nameravala da usmrti oko 3.200 kengura koji zbog preterane ispaše uzrokuju eroziju tla i ugrožavaju druge životinjske vrste.
Globalno zagrevanje direktno ili indirektno prouzrokuje smrt oko 77.000 ljudi godišnje u azijsko-pacifičkom reginu, što je oko polovina ukupnog broja nastradalih iz istih razloga u celom svetu, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (WHO). O tom problemu međunarodni zdravstveni stručnjaci razgovaraće na konferenciji u prestonici Malezije Kuala Lumpuru od 2. do 5 jula, s obzirom na predviđanja da će se prosečna temperatura na Zemlji do kraja ovog veka povećati za čak šest stepeni Celzijusa.
Kovin – Nevolja nikad ne stiže sama. Posle nezapamćene suše, Deliblatsku peščaru, najveću oazu stepske, šumske i močvarne vegetacije u ovom delu Evrope, pogodio je i požar.
Četvrti po veličini u poslednje četiri decenije – objašnjava za „Politiku” Aleksandar Obradović, direktor Šumskog gazdinstva „Banat” koje čuva i koristi ovaj specijalni prirodni rezervat.
U Boki kotorskoj izmerena temperatura mora od 33 stepena, što se može vrlo negativno odraziti na živi svet. Prema rečima direktora kotorskog Instituta za biologiju mora Sretena Mandića, temperatura mora viša od 30 stepeni opasna je za živi svet mora, posebno za sesilne organizme, poput školjki. "Ako je temperatura na površini 30 stepeni, jedini način je da uzgajivači nasade školjki spuste na par metara dublje jer jedino tako mogu da prežive"
Ovo je prepričan i sažet sadržaj ''Time''-a, posvećen globalnom zagrevanju. Kroz 51 stavku preporučeno je pojedincima, institucijama i industriji kako da svojim doprinosom smanje globalno zagrevanje i njegove pogubne posledice po celokupan život na Zemlji. Ovi saveti su napisani za prilike u SAD, ali ih svakako mogu primeniti i ostali. Originalan tekst možete naći na adresi http://www.time.com/time/specials/2007/environment/ .