Na stranicama rubrike EKOLOGIJA nalaze se tekstovi iz medija i neki naši tekstovi, koji otkrivaju istinu o sve prisutnijem problemu globalnog zagrevanja Zemlje i promeni njenog magnetnog polja, kao i ostala dešavanja iz oblasti ekologije, i pokazuju nam i pravu pozadinu ljudske "brige" za ishranu domaćih životinja i kućnih ljubimaca kroz preradu životinjskih otpadaka iz klanica u kafilerijama u industriji reciklaže.
Dioksini spadaju u najtoksičnije ekološke zagađivače i visokokancerogene supstance. Najopasniji dioksin (TCDD) naučnici nazivaju najotrovnijim molekulom na planeti. Otrovniji je 11.000 puta od smrtonosnog natrijum-cijanida. Dioksini se raznose vazduhom i talože u vodi i zemljištu. Odatle ulaze u lance ishrane i u tkiva svih živih bića.
U Australiji je stradalo preko 370.000 hektara šuma, preko 800 kuća (čitava naselja i mali gradovi), preko 170 ljudi... A požari su, po svim pokazateljima, namerno podmetnuti zbog ličnih, sebičnih interesa.
Neke od poznatih ličnosti zatvaraju oči pred nepobitnim dokazima koji su postali očigledni čak i "običnim" ljudima ako imaju dovoljno dugo sećanje da uporede godišnja doba iz ranijih godina sa ovima sada, kao i pred rezultatima istraživanja velikog broja naučnika širom sveta. Sve to "miriše" na beskompromisne interese velikih kompanija, koje uspevaju da pridobiju neke od političara - poput Vaclava Klausa i bivšeg predsednika SAD, Džordža Buša.
Usled posledica globalnog zagrevanja polovina svetskog stanovništvasuočiće se sa nestašicom čiste vode do 2080. godine. Globalnozagrevanje remeti normalan protok vode i povećava opasnost od poplava,suša i vremenskih nepogoda - svega što uzrokuje manji pristup pijaćojvodi, zaključeno je na međunarodnom panelu o klimatskim promenama.
Ministar životne sredine i prostornog planiranja Oliver Dulić učestvovao je prošle nedelje na plenarnoj sednici Četrnaeste konferencije članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promeni klime u Poznanu, u Poljskoj. Obraćajući se prisutnima, ministar je istakao kako je svet na putu da dobije novi globalni sporazum o klimatskim promenama.
U Srbiji postoji 215 vrsta biljaka i 429 vrsta životinja koje su kao prirodne retkosti stavljene pod najstroži stepen zaštite države, kaže načelnik Odeljenja za biodiverzitet Zavoda za zaštitu prirode Srbije Nenad Sekulić. On je ukazao da su među ugroženim životinjama 273 vrste ptica kao i 66 vrsti sisara. Zaštićena je i 41 vrsta beskičmenjaka, 34 vrste insekata i 15 vrsta riba. Među zaštićenim životinjama su pojedine vrste pelikana, roda, beloglavi sup, rečni rak, bubamara, žabe, belouške, šarke.
Savetnik australijske vlade za pitanja klimatskih promena Ros Garno pozvao je stanovnike te zemlje da smanje potrošnju govedine i jagnjetine i u cilju spasavanja planete pređu na - šnicle od kengura. Naime, probavni trakt ovaca i krava proizvodi velike količine metana - gasa koji uništava atmosferu i ostavlja negativne posledice po prirodnu sredinu. Životinje ga izbacuju u atmosferu prilikom varenja hrane. Međutim, ekonomista Garno je u novom izveštaju o posledicama globalnog otopljavanja naveo podatak da organizam kengura prilikom varenja uopšte ne proizvodi metan.
Udruženje građana „Protego", u saradnji sa gradskim vlastima Subotice, započelo je spasavanje ekosistema oko Ludaškog jezera. Desetak kilometara istočno od Subotice nalazi se Specijalni rezervat prirode „Ludaško jezero", kompleks vlažnih staništa sa otvorenim vodenim površinama, tršćacima, stepskim i slatinskim livadama. Drugo po veličini na severu Bačke, ovo plitko ravničarsko jezero eolskog tipa, površine od 328 hektara, odlikuje se različitim tipovima zemljišta i podzemnim vodama koje formiraju mozaični predeo bogatog biodiverziteta unutar malog područja.
Po novim istraživanjima Ujedinjenih nacija, pored teške industrije, saobraćaja i energetike, među najvećim zagađivačima planete je poljoprivreda, konkretnije, proizvodnja mesa, prenosi „Herald tribjun“.Bilioni životinjskih farmi širom sveta krivi su za 18 procenata ukupne emisije štetnih gasova u atmosferu, više čak i od aviona, autobusa i automobila. I na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama u Poljskoj, koja traje do petka, na kojoj učesnici nastoje da se dogovore oko novog plana za smanjenje emisije štetnih gasova koji bi zamenio Kjoto protokol, poljoprivreda i transport označeni su kao najproblematičniji. Još je važnija činjenica da su druge privredne grane koje štete životnoj sredini, na primer teška industrija, strogo kontrolisane od strane međunarodne zajednice, ili bar pokušavaju da budu kontrolisane. Poljoprivreda je, sa druge strane, potpuno zanemarena.